diary

среда, 30. новембар 2011.

pesme,pjesme


Voli me svake nedelje posle mog rođendana,
Voli me sa prvom kišom
i mojim uzdahom

Krhku me ne ostavi u gradu ljudi
Pronesi me u pogledima,u zagrljaju,
jer ja ostajem isto onakva darežljiva,
zbunjena,zavarana pred tobom
dok  stojiš i postojiš sa mnom

Zamisli me,u trenutku kada osetiš da su svi sami
kada osetiš,da može proći vreme,da može biti loše
da stvari mogu ostati samo onakve kakve jesu


Dozvoli mi da taknem tvoje nepojamno
tvoje skriveno,davno usnulo osećanje
koje si ostavio u večeri magle,
u odlasku,u nikada ponovljenom.


Нема коментара:

Постави коментар